Energija, ekonomija, ekologija

12-21

Authors: Branko Stojanović, Tomislav Rajić, Darko Šošić

Rezime - Distributivna preduzeća su svedoci mnogih promena u današnje vreme. Kada je potrebno da naponi čvorova mreže budu unutar tolerancija 0,95-1,05 r.j. a da ulazni faktor snage bude veći od 0,85 sve tri moderne strategije pametne mreže kao što su rekonfiguracija, otočna kompenzacija i prisustvo distribuirane proizvodnje (DG) moraju biti angažovane. Čak i u tom slučaju prisustvo teretnog regulatora napona (OLTC) u napojnom čvoru je neophodno. U ovom radu prikazana je tehnička analiza osam realnih operativnih slučajeva pomoću metode simuliranog kaljenja (SA) i hibridnim algoritmom simuliranog kaljenja i minimalno razgranatog stabla (MST) koji je vremenski kraći. MST je primenjen na rekonfiguraciju a SA naknadno na kompenzaciju i dobijeni su bolji rezultati od primene samo metode simuliranog kaljenja simultano na rekonfiguraciju i kompenzaciju. Transparentna grafička metoda Monte Carlo za lokaciju distribuiranih generatora i kondenzatorskih baterija je prosta i jedinstvena. Pretpostavka je da su distribuirane jedinice već prisutne na samom početku. Gauss-ova i Weibull-ova raspodela za promenu potrošnje i izlazne snage vetro generatora kao i dnevni dijagrami potrošnje za radni i neradni dan i insolacija solarnih jedinica je uključena u analizu. Minimizira se funkcija cilja koju sačinjavaju gubici aktivne snage, cena kondenzatora i neisporučene električne energije. Primer mreža je IEEE mreža sa 69 čvorova i 73 grane koje sve mogu da komutuju. Uniformna raspodela vetro generatora i postavljanje kondenzatorskih baterija u skladu sa funkcijom cilja koje variraju iz sata u sat je nerealistična. Predložena je realnija sa fiksnim čvorovima za lokaciju vetro generatora, solarnih panela i kondenzatora, koji su najčešće posećeni. Krajnja funkcija cilja obuhvata cenu gubitaka vršne snage, ugrađenih kondenzatora, isporučene električne energije, komutacija, neisporučene električne energije i ugrađenog teretnog regulatora napona za period od mesec ipo dana.

28-37

Authors: Aleksandar Madžarević, Miroslav Crnogorac

The security of natural gas supply of the Republic of Serbia has been treated as an urgent, strategic, political and security issue for the last two decades. In the natural gas sector, the Republic of Serbia is very dependent on gas imported from Russia. Security of supply indicators are one of the basic elements for determining energy security and powerful tools for guiding the energy sector towards sustainable development. The methodological analysis presented in the paper was concentrated on security of supply indicators in the field of energy security related to the natural gas sector in the Republic of Serbia.

47-21

Authors: Vladan Durković, Željko Đurišić

U literaturi su detaljno razvijeni modeli za proračun proizvodnju velikih fotonaponskih (FN) elektrana sa različitim tipovima modula (monofacijalni ili bifacijalni). Pored toga, detaljni modeli su razvijeni i za FN elektrane koje imaju fiksno postavljene module kao i FN elektrane sa mogućnošću praćenja azimutnog ugla Sunca i/ili nagibnog ugla FN modula. Sa druge strane, usled sve veće gradnje FN elektrana, često se nameće njihova izgradnja na terenu koji je nagnut u odnosu na horizontalu, pa je od interesa razviti modele koji mogu izvršiti optimizaciju prostornog rasporeda i geometrijskih elemenata panela na ovakvom terenu. Naime, prilikom različitih analiza u literaturi nisu razrađeni modeli proizvodnje za FN elektrane koje se planiraju na nagnutnim terenima. Shodno tome, u ovome radu je razvijena postupak za proračun proizvodnje FN elektrana koje su postavljene na terenu koji nije ravan, već orijentisan prema proizvoljnoj strani svijeta i sa proizvoljnim nagibnim.

57-67

Authors: Miodrag Vuković, Željko V. Despotović, Bojan Simonović

Osnovna namena fotonaponske elektrane (FNE), instalisane snage 500kW na krovu fabrike GRUNER Serbian d.o.o u Vlasotincu, je napajanje električnom energijom potrošača u fabrici. Sagledavajući dimenzije krova i dnevne i mesečne profile potrošnje električne energije u fabrici, početkom 2021 projektovana je FNE, koja ostvaruje paralelni rad za elektro-distributivnom mrežom, sa mogućnošću isporuke viška proizvedene električne energije u istu. FNE je izvedena od strane firme CONSEKO d.o.o., Beograd u periodu 15.07-15.10.2021 i puštena je u probni rad krajem septembra 2021., a upotrebna dozvola za rad je izdata 30.12.2021. Od tada je FNE zvanično u eksploatacionom radu. Fabrika GRUNER je 30.03.2022. zaključila sa JP EPS, Ogranak „EPS Snabdevanje“ ugovor o potpunom snabdevanju električnom energijom za period 01.04.2022 do 31.12.2023. U radu su data neka ključna iskustva sa izvođenja i eksploatacije FNE, koja bi mogla biti interesantna kako projektantima, tako i izvođačima i realizatorima solarnih elektrana. Realizacijom FNE je dat izvestan doprinos promociji obnovljivih izvora energije i korišćenju „zelene“ energije na teritoriji Republike Srbije.

75-79

Authors: Kovica Bibić, Ivana Stamenić, Tomislav Rajić

U radu je analiziran uticaj ispada velikih prizvodnih jedinica u elektroenergetskom sistemu Srbije. U decembru 2021. godine, došlo je do ispada najvećih termo kapaciteta - termoelektrana Nikola Tesla A i B. U isto vreme, vetrogeneratori nisu proizvodili veliku snagu, zbog nepovoljnih vremenskih prilika, odnosno male brzine vetra. Pri tome, ukupni instalisani kapaciteti vetroelektrana, u Srbiji, nisu veliki. Kako bi se nadomestii nedostaci, bilo je potrebno uvoziti električnu energiju. Sve navedeno, imalo je za posledicu promenu tokova snaga po granama elektroenergetske mreže. Uvozom električne energije, znatno se povećava razdaljina između izvora električne energije i potrošača. To vodi do zaključka da će doći do promene ukupnih gubitaka električne energije u sistemu. Rad analizira, koliko bi bili gubici u elektroenergetskom sistemu kada bi Termoelektrane Nikola Tesla A i B bile u pogonu i koliki bi bili gubici da su vetroelektrane radile punim kapacitetom.

85-93

Authors: Anton Chaushevski, Sofija Nikolova-Poceva

In the paper alternatives for expansion of the Macedonian electricity supply system are presented. MESSAGE tool is used for modelling the system, for developing the scenarios, to analyse cost optimal energy pathways and to determine the optimal electricity generation technology mix. The calculations for the period 2020-2050 are made in a 5-year interval. Two scenarios are developed: - Scenario 1 – BAU (Business as Usual) scenario, where the current energy structure prevailed, with trends like the current development. The electricity demand is satisfied by coal-fired thermal power plants, gas-fired thermal power plants, hydro power plants and renewable power plants. - Scenario 2 - Green scenario, where gas-fired thermal power plants and nuclear power representative with small modular reactors are base load technologies, and also intensive construction of production capacities on renewable energy sources is forced. By making further analysis, the possibility of flexibility in the construction of new facilities within the interval, economic indicators, and appropriate impact on the environment are obtained. In order to make an economic analysis for a particular technology, calculations are made for parameters that are standard for projects, such as: net present value, benefit - cost ratio, payback period and internal rate of return. The environmental impact is analysed of aspect of CO2 emissions.